Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Građevinari i trgovci duguju 14,5 milijardi kuna

Prema stanju na dan 30. rujna 2014. ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje bio je na razini prethodnog mjeseca - 30,2 milijarde kuna, podaci su Financijske agencije.

Tako je nakon više od godinu dana došlo do prekida pada nelikvidnosti, što se može pripisati i ‘pauzi’ u provođenju predstečajnih nagodbi, uzrokovanih provođenjem zakonskih promjena tog instituta, ali i nastavkom recesije.

Nelikvidnost smanjena za 4,9 milijardi

U svim je županijama, osim u Ličko-senjskoj, nelikvidnost manja u odnosu na stanje godinu dana ranije. Radi se o ukupnom smanjenju za 7010 poslovnih subjekata (11,7 posto) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 4,9 milijardi kuna (13,9 posto).

Pri tom su najzaduženiji bili poslovni subjekti s područja grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,1 posto ukupne nelikvidnosti (11,6 milijardi kn), a slijede tvrtke Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,1 posto (četiri milijarde kuna).

Te dvije županije, uz Primorsko-goransku, Istarsku te Zagrebačku, obuhvaćaju 72,2 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje, a ostalih 27,8 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija. Veliki udio ima i Zadarska županija - 3,1 posto ukupne nelikvidnosti.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba s 836,11 tisuća kuna, a slijede oni Ličko-senjske županije sa 688,66 tisuća, te Dubrovačko-neretvanske sa 617,25 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.

Bravo za Šibenčane

U odnosu na na stanje prije godinu dana, prosječan je dug porastao u četiri županije, i to najviše u Ličko-senjskoj (37,4 posto). U ostalim županijama zabilježeno je njegovo smanjenje, od pet posto u Istarskoj do 52 posto u Šibensko-kninskoj županiji.

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se odnosi 7,5 milijardi kuna ili 24,8 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo sa sedam milijardi kuna duga i udjelom od 23,1 posto.

Kako nam je kazao Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, trgovina se padom potrošačke moći građana našla u velikim problemima, ali istodobno ima mogućnost produživanja roka plaćanja.

Prerađivačka je industrija na trećem mjestu, sa 3,3 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 10,8 posto, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane na četvrtom, sa 2,7 milijardi kuna ili devet posto udjela u ukupnim neizvršenim osnovama, a slijedi poslovanje nekretninama sa 2,5 milijardi kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 8,2 posto.

Najviše blokada u trgovini

Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od 0,11 milijuna kuna u ostalim uslužnim djelatnostima i 0,18 milijuna u obrazovanju do 0,98 milijuna kuna u građevinarstvu, 1,9 milijuna u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i 2,25 milijuna kuna u poslovanju nekretninama. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 12.655, a slijede građevinarstvo sa 7694.